15. 9. 2011.

Da li je to ptica ili Međunarodna svemirska stanica?

Autor: amatersko astronomsko društvo "Tycho Brahe" Beograd
Lokacija i datum: Beograd, Rakovica, 12. septembar 2011.
Razlog izlaska na teren: dvostruki prelet MSS-a preko Sunca
Oprema: Standardna

Kako su preleti Međunarodne Svemirske Stanice preko površine Sunčevog diska prilično retka pojava, posmatrano sa relativno fiksne lokacije na tlu, dvostruki prelet u toku samo jednog dana predstavljao je pravu poslasticu i mi se nismo ni trenutka dvoumili da li da izađemo na teren i taj događaj zabeležimo.
Lokacija za koju smo se opredelili bila nam je već dobro poznata, radilo se o dvorištu naših prijatelja u beogradskom naselju Rakovica. Tamo smo bili već oko 8:30 časova, kako bi blagovremeno pripremili i nas i opemu za taj delikatan poduhvat, čiji se prvi čin trebao odigrati tačno u 09:30:33 UTC+2. Iako je prognozirano da će biti potpuno vedro i sunčano vreme, od ranog jutra, nebom su se valjali neki penušavi beli oblačići, koji su sa vremena na vreme, delimično do potpuno, zaklanjali Sunce. Vreme je odmicalo, a napetost rasla...


Što se postavke opreme tiče, ona je bila standardna za ovakve prilike. Montaža je kako tako "useverena" uz pomoć kompasa, otvor aperture obezbeđen Astrosolar Baader filterom, dok se na MicroStage adapteru pored fotoaparata Canon A550 nalazio pričvršćen širokougaoni okular od 20mm. Budući da je prelet trebao trajati negde oko 0,9 sekundi, odlučujemo se za video zapis rezolucije 640x480 piksela, sa po 30 kadrova u sekundi. Snimanje započinjemo tačno u 09:29:16, na oko minut ipo pre prvog preleta.
Kako je naznačeno vreme prošlo, a od MSS-a nije bilo ni traga, postajali smo blago zabrinuti, ali ipak puštamo da snimanje teče još koji minut preko, za svaki slučaj.
Nakon što smo na fotoaparatu analizirali snimak, laknulo nam je, do preleta je ipak došlo, ali nam je bilo čudno to što se on odigrao po samom obodu Sunca, a ne centralno kako je bilo predviđeno, čitavih 45 sekundi ranije?

Prvi prelet u 09:29:44 UTC+2

Oko 15 časova premeštamo kompletnu opremu na drugi kraj dvorišta, jer se naša prethodna lokacija, sada već nalazila u "debeloj" hladovini. Ponovo nivelisanje montaže, "useveravanje", pritezanje motora...i konačno u 15:53:40 započinjemo snimanje, 55 sekundi pre najavljenog vremena preleta.
Ispostavilo se, na našu žalost, da ovoga puta ni analiza snimka sa fotoaparata nije ukazivala da je do preleta uopšte došlo. Zbunjeni i u neverici, pakujemo opremu i napuštamo lokaciju.
Kada smo pristigli kućama, odmah naravno pregledamo snimljeni materijal u punoj rezoluciji, maltene kadar po kadar. Tada shvatamo da je do preleta i to dvostrukog ipak došlo, ali da to definitivno nije bila Međunarodna svemirska stanica, nego...

Prvi prelet u 09:29:44 UTC+2 (usporeno oko 10x)

Drugi prelet u 09:31:16 UTC+2 (usporeno oko 10x)


Na kraju, postavlja se logično pitanje: a kako je uopšte do ovoga došlo? Na srеću (našu nesreću), odgovor je vrlo jednostavan. Obzirom da najave ovakvih i sličnih događaja dobijamo putem Interneta od strane specijalizovanog servisa za tu namenu (http://www.calsky.org/), koji je inače vrlo pouzdan i precizan, ispostavilo se, po ko zna koji put, da je krivac bio ljudski fatkor. Prosto nismo primetili da je na samom kraju najave događaja, sitnim slovima u zagradi navedeno da će se on odigrati u jednom uskom pojasu na oko 100 kilometara od mesta na kojem smo se nalazili, u poljima severo-istočne Vojvodine blizu granice sa Rumunijom :-(

9. 9. 2011.

7 Sestrica i Jupiter

Autor: ExNor
Lokacija i datum: Beograd, Rakovica, 4. septembar 2011.
Oprema: Canon A550 CHDK, ISO200, F3.5, 20 sek.

7 Sestrica (M45 Pleiades) ili ti Vlašići, pripadaju porodici takozvanih razvejanih zvezdanih jata ;-), i najupečatljivije su jato vidljivo golim okom na noćnom nebu. Budući da se nalaze na razdaljini od oko 400 svetlosnih godina od Zemlje, fotoni koji su završili na čipu mog fotoaparata, na svoj dugi put su krenuli u vreme kada je Galileo Galilej vršio pionirske astronomske opservacije, svojim ručno izrađenim teleskopom, a koje će ispostavilo se,
suštinski promeniti naša shvatanja u vezi Vasione u kojoj živimo.



Zanimljivo je da se tog jutra u društvu 7 Sestrica našao i jedan gasni džin, najmasivniji član Sunčevog sistema, planeta Jupiter (desno na fotografiji), a čiji su meseci: Io, Europa, Ganimed i Kalisto, poslužili Galileu kao valjan dokaz u prilog teoriji slavnog Nikole Kopernika, da Zemlja i ostale planete na isti način orbitiraju oko Sunca.
Konačno, zadat je i poslednji udarac dogmi, koja je dominirala gotovo 14 vekova.

7. 9. 2011.

Lovac i Bik

Autor: ExNor
Lokacija i datum: Beograd, Rakovica, 4. septembar 2011.
Oprema: Canon A550 CHDK, ISO200, F2.6, 20 sek.

A kada sa istoka krenu
da se dižu Lovac i Bik
to jasan je znak
da letu ovome
bliži se kraj.


Sazvežđe Lovca (Orion), sa prepoznatljivim opasačem i mačem zauzima donji deo, dok se glava Bika (Taurus) nalazi pri samom vrhu fotografije. Fotkano je u rano jutro, nisko na istočnom nebu, koje je prosto gorelo od svetlosnog zagađenja :-(